Kovnice novca u srednjovjekovnoj Bosni

Ime Bosna se prvi put spominje u X vijeku u dijelu Bizantijskog cara Konstantina Porfirogeneta, i to kao geografski pojam. U Bosni u odnosu na susjedne zemlje: Rašku-Srbiju, Zetu-Duklju i Hrvatsku kasnije se izgradilo klasno društvo i fomirala država. Bosna kao planinska i šumovita zemlja bila je relativno udaljena od drugih ekonomskih, političkih, kulturnih i vjerskih centara. To je bio i razlog zbog čega se nije ukorjenila ni katolička, a niti pravoslavna crkva. Tu treba tražiti razloge zbog čega je Bosna bila utočište izbjeglih (protjeranih) heretika iz Dalmacije i protjeranih bogumila iz Srbije. Kombinacijom tih vjerskih učenja nastala je tz. bosanska crkva. Bosanska crkva ima prvorazrednu ulogu u očuvanju samostalnosti bosanske države. Bosanska crkva je bila jedina u Evropi, državna crkva, a da nije pripadala ni zapadnoj katoličkoj, niti istočnoj pravoslavnoj crkvi. Samo su za vrijeme bana Ninoslava (1230-1250) pape slale četiri puta ugarsku križarsku vojsku na Bosnu, navodno, da se iskorjeni hereza, a ustvari da se pokori Bosna.

Ban Kulin je na sastanku s papinim legatom 1203. godine na Bilinom polju kod Zenice obećao da će se odreći hereze i prihvatiti ponovo katoličanstvo. Međutim, čim je papin legat napustio Bosnu ostalo je sve po starom.

Politički kao i ekonomski uspon Bosne počinje s banom Kulinom (1180-1204). Povelja koju je ban Kulin 1189. godine izdao dubrovačkom knezu Krvašu, ima dalekosežne posljedice, ne samo ekonomske, nego političke i kulturne prirode, šire nego što bi se moglo vezati za bosanski prostor. U toj povelji ban Kulin mu daje potpunu slobodu trgovine, bez ikakve obaveze plaćanja, osim ukoliko hoće da daju nešto bosanskom banu. Takode se daje zaštita osobne i imovinske slobode dubrovačkim trgovcima.

Stjepan II Kotromanić je prvi bosanski vladar koji kuje novac, i prvi koji počinje eksploataciju ruda u rudnog blaga u Bosni. On je Bosnu proširio na Soli, Usoru na sjeveru i Hum na jugu.

Povećani interes dubrovačkih trgovaca za Bosnu počinje od vremena vladavine Stjepana II Kotromanića, od kada rude i rudne prerađevine postaju osnovni artikli izvoza. Od tog vremena dubrovčani imaju svoje stalne kolonije u pojedinim mjestima Bosne, a često uzimaju uzakup pojedina rudna okna. Kada je trgovina dubrovčana u Bosni postala žila kucavica gospodarstva, oni su morali plaćati carine na uvezenu i izvezenu robu.

1422. godine proizvodnja srebra u rudnicima srpske i bosanske države nije mogla biti manja od 5672 kg. (S. Ćirković. Dubrovačka kovnica i proizvodnja srebra u Srbiji i Bosni, Istorijski glasnik, 1-2, Beog. 1967,), odnosno 5,67 tona, ali je stvarna količina morala biti daleko veća.

Samo godišnji izvoz srebra preko Dubrovnika u 1422. godini predstavljao bi više od jedne petine ukupne evropske proizvodnje, sto ukazuje na ogroman značaj srpskih i bosanskih rudnika za Evropu onog vremena. Ovako obimna proizvodnja u XV. vijeku predpostavlja proširenje rudarske i topioničarske djelatnosti, dalje angažiranje ljudstva, zapošljavanje većeg broja stručnjaka i običnih radnika, intenzivniju podjelu rada, osposobljavanje novih jama i podizanje topioničarskih peći. Tako su rudarstvo i topioničarstvo postali najvažniji činioci u gospodarstvu svakog rudarskog naselja pojedinačno. Gospodarski razvoj i rudarska proizvodnja su podstakli i kovanje domaćeg novca.

U Srebrenici je već u drugoj polovici XIV, vijeka postojala kovnica novca. Srebrenički groši spominju se 1387. godine u dva navrata- Dubrovčanin Simon Dordić ostavlja, baš, u Srebrenici Maloj braći znatnu sumu od 25 perpera, tj, 300 srebreničkih groša. U 1387. godini spominju se srebrenički groši i kao i to daje u Srebrenici postojala kovnica a grad je bio u sklopu bosanske države- Kovnica u Srebrenici je obnovljena sredinom 1417- godine za vrijeme despota Stefana Lazarevića, a radila je i za vrijeme despota Đurđa Brankovića.

Od 1377. odnosno 1391. godine nema podataka o kovanju novca bosanskih vladara do 1436. godine. Te godine se pojavljuju groši (veliki groši) Tvrtka II i od tada se novac kuje sve do propasti bosanske države. Dugo vremena se postavlja pitanje gdje je bila kovnica novca bosanskih vladara u prvoj polovici XV. vijeka, kada Srebrenica više nije bila u okvirima bosanske države.

Iako nema podataka koji bi neposredno riješili ovaj problem, po D. Kovačević na temelju grade iz dubrovačkog arhiva navodi na zaključak da bi to mogla biti Fojnica, Ona je imala sve uslove za rad jedne kovnice. Bila je rudnik bogat srebrom, svakako najveći i najjači u srednjebosanskom rudarskom basenu. Upravo od tridesetih godina XV. vijeka Fojnica se naglo podiže i postaje jedan od glavnih privrednih centara bosanske države. U njoj su se okupili mnogobrojni dubrovački zlatari. Zlatari su se. kao što je poznato, svuda u svijetu, pa i kod ns bavili, između ostalog i kovanjem novca. Čak se za jednog od dubrovačkih zlatara u Fojnici izričito navodi da je “aurifaber” znači pravi kovač novca. Od značaja je činjenica da se Fojnica nalazila pod neposrednom vlašću bosanskih vladara, (D. Kovačević, Gdje je bila kovnica novca bosanskih vladara.) Novac označen kao kraljev (grossi di Re, denarii regis Bossine, itd.) često se spominju u izvorima i to obično u vezi s Fojnicom.

Kada je Srebrenica jedno kratko vrijeme ponovo pripala Bosni, u ljeto 1446- godine, u Dubrovniku se raspravljalo o kovnici bosanskog kralja u Srebrenici, ali nije poznato da li je ova uistinu proradila, (M Dinić, Za istoriju rudarstva I).

Od sredine XIV. vijeka Dubrovčani se okupljaju oko bosanskih rudnika i trgova. Njihov priliv je u stalnom porastu, te za vladavine Tvrtka I uključuju se u cjelokupni privredni život srednjevjekovne Bosne, Izvoze u prvom redu srebro, i to preko Dubrovnika u Veneciju, Veliki broj dubrovačkih trgovaca angažirao se u trgovini olovom. Osim trgovanja rudama i rudarskim proizvodima, dubrovčani se znatno bave i izvozom kože. Bosna je tako postala zemlja koja je pružala široke mogućnosti za laku i unosnu zaradu- U to vrijeme veliki broj Dubrovčana naglo se obogatio trgujući po Bosni, Slučaj Zora Bokšića sina siromašnog kamenara, koji je trgujući bosanskim olovom zaradio 10-000 dukata i postao ministar financije bosanskog kralja. (D. Kovačević, Zore Bokšić).

Pojedini Dubrovčani su se prirodom svog posla vezivali za pojedini trg ili rudnik pa su se na njemu zadržavali duže ili kraće vrijeme. Okupljanje Dubrovčana na jednom mjestu dovelo je postepeno do formiranja njihovih naseobima u Bosni.

U drugoj polovici XIV. vijeka razvija se dubrovačka naseobina u Srebrenici, u to vrijeme najvećem rudniku srednjevjekovne Bosne.

Od početka XV. vijeka pored Srebrenice, priliv Dubrovčana je vrlo intenzivan i u ostalim mjestima srednje Bosne.

U Visokom, koje je dugo vremena centar dubrovačke trgovine srebrom iz obližnjih rudnika: Fojnica, Kreševo, Dusina, Deževice, broj Dubrovčana je sve veći i vremenski duži.

Interesantno je zapaziti da od tridesetih godina XV, vijeka dolazi do pomjeranja Dubrovčana iz Visokog u Fojnicu, koja u tom vremenu postaje najvažniji bosanski rudnik, s obzirom daje Srebrenica pod vlašću Despotovine. Veći broj Dubrovčana je dolazio u Zvornik i Fojni-cu, ali su u Fojnici najduže ostajali, što znači daje tu bila i najveća dubrovačka kolonija. To se poklapa s vremenom kada se u Bosni, ponovo, kuje novac (1436), i kada dubrovačka moneta nije primarna u Bosni, pa je čak i zabranjen njen opticaj.

Ako se značaj jednog privrednog centra u srednjevje-kovnoj bosanskoj državi cijeni po broju Dubrovčana i dubrovačkih trgovaca onda su to: Srebrenica, Fojnica, Visoko i Zvornik. Da li uz to treba povezivati i mjesto i postojanje kovnice(a) bosanskih vladara, je pitanje za dokazivanje.

Autor: Sabit Hodžić
Izvor: Obol, glasilo HND, god. XXXI, br. 45, 1993
Slika: kolekcija Maye Bosanke, nadjeno na podrucju Tuzle

Zapocnimo listopad odgovorima

Nakupilo se ti neki pitanja na koje bih svakako trebala dati odgovor.

Slike:

Peter Popkov, makednoski/jugoslovenski slikar, kupila sam ih i jos se uvijek divim istim.

Stari novac:

Neko je pitao za stari novac i zelim li kupiti, ako je cijena povoljna uvijek i zauvijek, narocito ako se radi o starom novcu jugoslavije. Sve ponude na mayabosanka@hotmail.com. Hvala!

Trosenje energije:

Zna li neko koliko se trosi u teretani energije na spravama?! To zavisi od sparave valjda. Salim  se!

Za lucky:

lucky draga hvala ti na divnom odgovoru, zelim uspijeh do neba i vise! zasluzujemo da popijemo kavicu negdje Zao mi je sto ne mogu ostaviti komentar na tvojoj stranici(uvijek me nesto blokira), ali potrudicu se drugi put.  Stranica ti je cista desetka!
theluckylucky.net

Za ponude:

Ima tu svega. Poslovne dvije i jedna emotivna. Moje je da ucim da neke stvari ne trebam raditi sama.

Toliko za ovaj put!

Citamo se!

Kiissss!

Statistika bloga

Statistike

Ukupno pregleda: 13,347 – HVALA!

Dan sa najviše pregleda: 174

Ukupno

Poruke: 173

Komentari: 296

Kategorije: 20

Oznake: 9

Pretraga za blog:

dijeta
zlato
bosanska hrana
rucni radovi
numizmatika stari novac
namjestanje stana
stari novac
namještanje stana
kako uštediti
mayabosanska

Ramazan

Mislim da se svaki roditelj u islamu trudi ovih dana da pripremi sto ljepsi ugodjaj svojoj djeci. Tu su slatkisi, iftari, zajednicka druzenja, smjeh i sjaj srece na svakom licu…Carobno, rekla bih.

U nedostatku ideja i materijala napisacu vam neke skromne stvarcice iz zivota ramazanskih dana u nasoj kuci.

* Vec odavno sam isprintala Ramadan Journal na engleskom jeziku u kome djete moze biljeziti sta je jelo za suhur i iftar, koliko je izdrazalo da posti, kakva dobra djela je uradilo, da li je izvrsilo molitvu, kako je bilo na Tarawih molitvi, da li je ucilo u Kur’anu itd. Osim ovog obicno obiljezimo neku malu zadacu, jednostavna pitanja o islamu. Ovo ce nam ostati kao uspomena za iduce godine, inshAllah.

* Tokom Ramazana pravimo svoje Bajramske cestitke za rodbinu i radimo jos neke male stvarcice kao sto su ukrasi za Bajram.

*Zajedno smo napravili karte sa temom ” dobra djela”. Na svakoj karti pise neko dobro djelo koje izvlacimo iz ”carobne vrecice” (obini sareni ceker) i djete nastoji da uradi to djelo u toku jednog dana, dakle 30 karti. Npr. na karti moze pisati ”uci suru Ihlas” ili ” vjezbaj uzimanje abdesta” ili ”sjedi lijepo za stolom” ili ” budi mamim pomocnik”…

Naravno, poslije uradjenog dana slijedi nagrada.

*Pokusavan da napravim i mali kviz o islamu. Navece poslije iftara sjedemo i svako pogadja odgovor. I ovdje imaju nagrade.

”Ne ljuti se covjece” cu mislim u toku ovog Ramazana preurediti u igru ”Ko prije do dzamije”.

* Godinama imam i svoju SADAKA- BOX. Tu stavljamo sicu za sadaku i poklonimo u humanitarne svrhe obicno na kraju mjeseca.

*Ramazan-grad je jedna od omiljenih stanica. Dakle, gradimo grad, moze i od lego kockica ako vec nemate nista drugo, i palimo svijetlo u gradu za vrijeme aksama. Svijetla su ona ukrasna, obicno se prodaju za jelke Bozicne.

* Na zidu je od ove godine pocela da raste i Ramazanska palma na kojoj rastu rijeci zahvale Allahu dz.sh za sve sto nam je dao. Tu se parave cudni listovi na kojima recimo pise “hvala ti Boze pa nema zadace danas”.

* Nisu nam nepoznate i karte sa hadisima. Na svakoj pise jedan jednostavan hadis. I one su u ”carobnoj vrecici” i izvlaci se jedna svaki dan. Citamo i razmisljamo o hadisu.

*Kalendar. Svaki dan cokolada!

* Za vrijeme Ramazana obicno zadam neki i target, sto bi rekli, svom djetetu, neku novu suru da nauci itd.

Mozda zvuci puno ali vjerujte da sve ovo samo krasi Ramazan kao mjesec.

Uzivajte u ovim divnim danima!

I ja ih  uzivam!

ps. hvala za over 10 000 posjeta.

Cekam da mi dodju..

i ne mogu docekat.

Neke stvari

“Napravite nešto za svoju budućnost jer ćete morati živjeti u njoj.”

1.Samo danas trudit ću se da budem sretan i dobro raspoložen. Imat ću na umu da je “većina ljudi sretna u onolikoj mjeri koliko odluči biti sretna”. Podsjećat ću se da je sreća u čovjeku, a ne izvan njega.

2. Samo danas nastojat ću se prilagođavati prilikama umjesto da se trudim prilagođavati prilike vlastitim željama.

3. Samo danas brinut ću se za vlastito tijelo. Gimnasticirat ću, njegovati ga i hraniti. Neću ga zapuštati ni zloupotrebljavati jer želim da mi dugo i dobro služi.

4. Samo danas posvetit ću malo vremena vježbanju uma. Naučiti ću nešto korisno. Pročitat ću nešto što iziskuje napor, razmišljanje i koncentraciju.

5. Samo danas učinit ću nešto za dušu. Napravit ću barem jedno dobro djelo ne očekujući nagradu ni dobitak. Uradit ću dvije stvari što mi inače teško padaju kako bih vježbao duh i volju.

6. Samo danas bit ću ugodan prema okolini. Trudit ću se da izgledam što bolje mogu, bit ću pažljiv i za svakoga ću nastojati naći pravu riječ. Ništa i nikoga neću kritizirati. Neću pokušati mijenjati ljude.

7. Samo danas pokušat ću živjeti samo za danas. Neću rješavati stotinu problema odjednom jer znam da dan traje samo 24 sata.

8. Samo danas pridržavat ću se unaprijed utvrđenog dnevnog plana. Rasporedit ću vrijeme tako da ću unaprijed znati što ću raditi narednih nekoliko sati. Klonit ću se dvaju velikih napasnika: žurbe i neodlučnosti.

9. Samo danas potrudit ću se da nađem pola sata za potpuno opuštanje, pola sata kad ću moći biti sam sa sobom.

10. Samo danas riješit ću se svih svojih strahovanja. Neću se plašiti da budem onakav kakav jesam, da se veselim i uživam u lijepom. Bez straha ću voljeti i bez straha ću vjerovati da me vole oni koje volim.

izvor: sigurno znate

Treba znati sta je bitno

Nisam mogla ostati ravnodusna na njegovo shvatanje zivota. On jeste umjetnik. I ja sam. Ali ja sam svjesna da mi prije uljenih boja treba kruh na stolu. A oduvjek sam voljela i umjetnost i brojeve. Ima i razlog za to. U oba slucaja se trazi genijalnost i ovim se baviti mozes samo ako zaista to volis.
Ni za jedno ni za drugo nije tako vazno tko ima i tko nema fakultet zavrsen.
Ipak da bi povezala jedno s drugim moram zavrsiti svoje zapoceto skolovanje.
Uzivam dok natapam dusu i um znanjem. I nema jos puno do zavrsetka, a ja zelim da jos traje.

Rezanje troskova i poboljsanju kvalitete zivota. To je velika umjetnost.
Pricala sam mu jer me se tice. Uostalom kao I svakog od nas.
Vecina nas preko 18 godina, a I prije, imamo odredjene prihode, rashode.
Jedini nacin da se nesto ustedi jeste da su naravno prihodi veci od rashoda, a razlika po mogucnosti investira, potrosi na nacin da se u buducnosti uvecava prihod.
Ne moraju to uvijek biti dionice ili nekretnine. To moze biti I tecaj nekog stranog jezika. Najveca investicija i jeste skola.

Razne socijalne, obrazovne, dobne i ne znam kave sve grupacije imaju razlicite vrste i iznose prihoda. Ali postoji samo jedna koleracija izmedju povecanja prihoda i povecanja troskova. Sasvim je uobicajno da troskovi rastu mnogo brze nego prihodi jer povecanjem prihoda mozemo si priustiti neke drage stvari, pa onda izgubimo mjeru ili dobijemo karticu i za tren smo pod enornim stresom ’fali mi para’.

U privrednom i privatnom zivotu postoje dvije vrste troskova. Fiksni i varijabilni. Fiksni se ne mjenjaju i uvijek nam prihodi moraju biti veci od njih, a varijabilni se povecavaju srazmjerno obimu prihoda. Uprivredi postoji zakonitost da se povecanjem opsega prihoda, proizvodnje varijabilni troskovi smanjuju. To se zove ekonomija opsega.
Privatan zivot je druga stvar.
Bitno je budzetirati, zaboraviti minuse. Bitno je istrajati na svom putu.
Svako domacinstvo je jedna vrsta poduzetnistva. Koliko je uspjesno, zavisi od nas samih.

Recimo da smo dobili placu, honorar ili dzeparac. Mjesec ima 30 dana u prosjeku i isti mora biti dostatan za svaki dan. Jedostavno platiti rezije i ostalo podjeliti na 30 dana, ne ostati gladan. Kupiti mozda jeftinije mozda sezonske namjernice ali nastojati se zdravo hraniti. Nauciti kuhati, pa time smanjiti trosak prehrane.
Imate visak sobu, iznajmite je.
Imate auto, radite kao dostavljac u lokalnoj pizzeriji.
Znam da su ovo teska veremena za mnoge u mojoj domovini. Umjetnik sem sto ga roditelji hrane, ima i obraz traziti za cigarete.
Za izgradju bolje kvalitete zivota potrebno je napraviti popis bez cega se doista ne moze i to ne moze mora biti manje od prihoda. Ako je to nemoguce, djaci neka uce sjajno i daju instrukcije, studenti utovarajte kamione, radite fizikalne poslove, penzioneri cuvajte malu djecu ionaku su vrtici prepuni.
Posao nikad nece naci vas nego vi morate naci posao. Dodatni.
Moja me je mama ucila, i od malog novca se da ustedjeti. A jedna nena, koja nikad nije sluzbeno radila slala mi novac za svaki rodjendan. Zena je brala i kopala motikom. Sve posteni placeni poslovi.
Unosite 2 l soka na dan po preporuci. Pijte vodu, imacete zdrave zube i idealnu liniju.
Kupujte odjecu i kozmetiku na placu, nemojte u butiku i kozmeticoj radnji.
Jel’ stvarno morate izgledat nekih 5 godina po zadnjem trendu dok ne dodjete do zeljenog cilja?

Voljela bih ja da je to s troskovima tako jednostavno.
Ne, nije lako.
Sve u zivotu kosta.
Nekima je vazna fina hrana, drugima drustvo i putovanje, nekima opet nova tehnologija i odjeca ali u osnovi treba znati sto je bitno.

Bogati u materijalnom smislu su svi oni koje trose manje nego zaradjuju, te gledaju daleko u buducnost s viskom novca,
Ne treba racunati na buduce prihode jer zivi se sada.
Ovdje i sada, ne u proslosti, ne u buducnosti.
A bogati u dusi su oni koji i u redu u javnoj kuhinji ispricaju koji vic, ne srame se tog reda jer znaju da ce sutra biti bolje i sretni sto nisu gladni.

A drustveni rad je dovoljno odraditi i 15 minuta na dan. Recimo svom ocu, uputiti ga u tajne kompijutera i interneta, nauciti ga engleski ili mami posaditi cvjece, iznijeti smece.
Dovoljno je biti dobar sin ili kcer. To nam je duznost.
A ako oni nisu zivi moramo biti dobra djeca ove nase domovine. Svi moramo biti dobra djeca toj majci zemlji. To i nije tako tesko.
Biti zahvalni toj nasoj prelijepoj domovini. Ne bacati papirice po cesti, prevesti starce preko ulice, propusti stariju gospodju, pokloniti stare krpice onim koji nemaju i ne zaviditi drugima.
Nije trava zelenija preko plota nikad bila.
Nece ni biti.
Zar je tako tesko pokusati?

Problem

SUSTAVNO RJEŠAVANJE PROBLEMA
PEDESET UVODNIH PITANJA

Ovaj skup je proširenje 5W (Who, What, Where, Wheni Why) tehnike. On daje detaljan pogled na pojedinačno stanje problema i pomoći će vam spriječiti da činite “krute” pretpostavke za vrijeme početne analize problema. Malo je opširan pa zbog toga trebate koristiti listu kada imate vremena da sve prođete ili kada rješenje problema treba da bude srednje ili visoke kvalitete (ili kada možete uvjeriti vašeg voditelja, kupca ili drugoga da vam da više vremena).

Prolazeći kroz ova pitanja imat ćete veoma dobar uvid o tome koje su poznate činjenice o situaciji. Također ćete prepoznati što ne znate, pa tako možete razumjeti potrebu za daljnjim istraživanjem. Konačno ćete imati dobru predodžbu o ograničenjima koja će vjerojatno biti stavljena u vezi s rješenjem problema te gdje najbolje možete usmjeriti vaše napore u rješavanju problema.

Ovaj skup pitanja je prvo bio predložen od strane Arthur B. Van Gundy-ija u “108 načina da biste dobili sjajnu ideju!” (1983): Prentice – Hall.

Tko
1. Tko je pod utjecajem problema?
2. Tko još ima problem?
3. Tko kaže da je situacija problem?
4. Tko bi bio sretan ako bi problem bio riješen?
5. Tko bi bio nezadovoljan ako bi problem bio riješen?
6. Tko može spriječiti da problem bude rješavan?
7. Tko želi riješiti problem više od vas?

Što
8. Što se može promijeniti u vezi problema?
9. Što je glavno područje brige problema?
10. Što vam se sviđa u vezi problema?
11. Što ne volite u vezi problema?
12. Što može biti promijenjeno o problemu i njegovoj spoznaji?
13. Što ne može biti promijenjeno o problemu i njegovoj spoznaji?
14. Što znate o problemu?
15. Što ne znate o problemu?
16. Što će biti ako je problem rješiv?
17. Što će biti ako problem nije rješiv?
18. Što ste činili u prošlosti sa sličnim problemima?
19. Što je princip kojem podliježe problem?
20. Što je sustav vrijednosti u kojemu je problem?
21. Što može povezati pojedine elemente problema?
22. Što pretpostavljate u vezi problema?
23. Što se čini najvažnijim u vezi problema?
24. Što se čini najmanje važnim u vezi problema?
25. Što su pod-problemi?
26. Što je glavni cilj u rješavanju problema?
27. Što još trebate znati o problemu?

Gdje
28. Gdje je problem najuočljiviji?
29. Gdje je problem najmanje uočljiv?
30. Gdje još problem postoji?
31. Gdje može biti najbolje mjesto da se počne tražiti rješenje?
32. Gdje problem pripada u sustavu stvari?

Kada
33. Kada se problem javlja?
34. Kada se problem ne javlja?
35. Kada je problem bio prvi puta uočen?
36. Kada će problem prestati biti problem?
37. Kada druge osobe vide vaš problem kao problem?
38. Kada druge osobe ne vide vaš problem kao problem?
39. Kada problem treba biti riješen?
40. Kada će se problem vjerojatno ponovo javiti?
41. Kada će problem postati gori?
42. Kada će problem postati bolji?

Zašto
43. Zašto je ova situacija problem?
44. Zašto želite riješiti problem?
45. Zašto ne želite riješiti problem?
46. Zašto problem ne nestane?
47. Zašto bi netko drugi želio riješiti problem?
48. Zašto netko drugi ne bi želio riješiti problem?
49. Zašto je problem lagano riješiti?
50. Zašto je problem teško riješiti?

Izvor: Steve Gears Associates SAD

pet zakona zlata

PRVI ZAKON ZLATA
Zlato rado i u velikim količinama dolazi onome tko odvaja ne manje od jedne desetine svoje zarade, čime će stvoriti imanje za svoju budućnost i budućnost svoje obitelji.

DRUGI ZAKON ZLATA
Zlato vrijedno i sa zadovoljstvom radi za mudrog vlasnika koji mu pronađe dobro zaposlenje. U tom slučaju ono se umožava poput stada u polju.

TREĆI ZAKON ZLATA
Zlato zavisi od zaštite opreznog vlasnika koji ga ulaže na osnovu savjeta ljudi koji znaju kako mudro rukovati njime.

ČETVRTI ZAKON ZLATA
Zlato klizi iz ruku čovjeka koji ga investira u poslove ili svrhe koje ne poznaje, ili koje ne odobravaju oni koji su vješti u rukovanju zlatom.

PETI ZAKON ZLATA
Zlato bježi od čovjeka koji na silu njime hoće ostvariti nemoguću zaradu, ili koji slijedi primamljive savjete prevaranata i lopova, ili koji vjeruje vlastitom neiskustvu i romantičnim željama prilikom njegovog investiranja.

- George S. Clason

Kakve ljude trebamo!?

Orlovi ne lete u jatu. Morate ih pronaći jednog po jednog.” – Ross Perot

“Za 60 do 80 posto uspjeha svake tvrtke ili organizacije zaslužna su tri faktora: jasno usmjerenje, dobre financije i pravi tim igrača.” – Bob Biehl

Ovdje su neke osobine koje se traže u svijetu biznisa i liderstva. Žele ih poslodavci za svoje zaposlenike. Međutim, rijetki su ljudi koji ih (sve) posjeduju. Oni pak koji ih imaju postaju lideri našeg društva i postižu uspjeh o kojem drugi samo sanjaju. No, dobra je vijest da se gotovo sve (John Maxwell kaže da se vjerojatno ne mogu naučiti one pod točkom 2,10,13,14 i 20) navedene osobine mogu naučiti.

1.POZITIVAN STAV – sposobnost da ljude i situacije vidi na pozitivan način.
2. VISOKA RAZINA ENERGIJE – snaga i ustrajnost da mnogo radi i da se ne istroši.
3. OSOBNA TOPLINA – ponašanje kojim privlači ljude k sebi.
4. INTEGRITET – pouzdanost; dobar, čvrst karakter; riječi u skladu s djelima.
5. ODGOVORNOST – uvijek sve rješava, nema isprika; dodijeljen posao je učinjen posao.

6. DOBRO MIŠLJENJE O SEBI – ima dobro mišljenje o sebi, o drugima i o životu.
7. MENTALNA SNAGA – sposobnost da nastavi učiti kako se posao širi.
8. SPOSOBNOST VOĐENJA – ima velik utjecaj na druge.
9. SPOSOBNOST SLJEDBENIŠTVA – spremnost na podređenost, timsku igru, te da slijedi vođu.
10. NEMA PRIVATNIH PROBLEMA – privatni, obiteljski i poslovni život su u redu.

11. VJEŠTINE ZA RAD S LJUDIMA – sposobnost da privuče i razvija ljude.
12. SMISAO ZA HUMOR – uživa život, ne shvaća sve previše ozbiljno.
13. ŽILAVOST – kad se pojave problemi, zna kako skupiti snagu.
14. DOSADAŠNJE ISKUSTVO – ima iskustvo i uspjeh, po mogućnosti, u dvije ili više situacija.
15. VELIKA ŽELJA – čezne za napretkom i osobnim razvojem.

16. SAMODISCIPLINA – spreman “platiti cijenu” i ostvariti uspjeh.
17. KREATIVNOST – sposobnost da vidi rješenja i riješi probleme.
18. FLEKSIBILNOST – ne boji se promjene; prati rast organizacije.
19. VIDI “VELIKU SLIKU” – gleda dalje od osobnih interesa; vidi cjelokupnu sliku.
20. INTUITIVNOST – sposoban je razabrati i osjetiti situaciju bez opipljivih podatak